Susreti najbolji izvozni proizvod bosanskohercegovačkog društva
U okviru realizacije ovogodišnjih 40. po redu Internacionalnih teatarskih susreta u Brčko distriktu BiH kao dio pratećeg programa sinoć je u galeriji Gradskoj Vijećnici Brčko održana dokumentarna izložba pod nazivom “Susreti na pozornici jedinstva različitosti (1974 – 2023). Izložba sadrži preko 100 eksponata koji predstavljaju razvojni put festivala i značajnu kulturnu baštinu jer svjedoče vremenu i objedinjuju 50 godina postojanja teatra u Brčkom.
“Pola stoljeća jednog festivala kao što je slučaj sa susretima u Brčko, zavisno od toga kako su se u kojem periodu zvali, potvrđuje historijski događaj i čin kojih itekako imamo, ali 50 godina rada i 40 formata je nezaobilazna činjenica bilo da se radi o teatrološkim ili bilo kojim drugim teorijskim i praktičnim proučavanjima onoga što je ovaj festival. Mnogo toga je bilo i viđeno na sceni od 330 pozorišnih predstava, preko 1400 glumačkih protagonista, predstave nastale iz pera 200 i više od 230 autora što potvrđuje o tome da se radi o veoma bitnom i značajnom remek djelu”, rekao je u svom obraćanju prof. dr. Srđan Vukadinović.
Vukadinović je istakao da se susreti izdvajaju po mnogo tome, jer se na dosadašnjim odigranim susretima mogla čuti živa riječ najznačajnijih pozorišnih autora i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije i da je izašlo preko 10 monogorafija o najznačajnijim stvaraocima kao što su Bata Stojković, Dušan Kovačević, Branko Gavela, Fabijan Šovagović i mnogi drugi.
“Susreti su neizostavna kulturna i mnogo više društvena činjenica, najbolji izvozni proizvod bosanskohercegovačkog društva i pravi brend i remek djelo onih koji su ih radili, koji ih organizuju i učestvuju u njima”, dodao je Vukadinović.
Prema riječima Vukadinovića 2002. godina je veoma bila bitna za BiH, festival i region jer u tom periodu je vladala snažna opstrukcija iz drugih bh pozorišta da se ne održe susreti u želji da ovladaju organizacijom teatarskih susreta u Distriktu. Ključni segment je bio u tome što su dva narodna pozorišta iz oba entiteta pristala da učestvuju na festivalu i da nisu pristala da budu dio ove uspješne priče vjerovatno susreti ne bi bili obnovljeni i bilo bi upitno da susreti u narednim godinama krenu sa organizacijom.
“Festival je u tom periodu bio vezivno tkivo urušenih prostora jer tada sportske organizacije nisu bile jedinstvene i nije bilo zajedničkih takmičenja, privreda također nije sarađivala. Ljudi su iz oba entiteta došli tada u Brčko da prikažu svoja ostvarenja na festivalskoj pozornici i možemo slobodno reći da je ovo bila pionirska uloga i mnogo više od festivala jer je urađeno dosta na izgradnji suživota na ovim prostorima”, dodao je Vukadinović.
Susreti su danas visoko rangirani i kvalitetni koji okupljaju najbolje predstave, najveća pozorišta iz regiona su učestvovala na susretima i nezamislivo je porediti trenutno stanje kvaliteta sa periodom iz 2002. godine. Vukadinović je kazao da je Brčko distrikt iskoristilo šansu i da može biti jedini centar okupljanja kao nekada Sterijino pozorje jer svi imaju rezervu prema Sarajevu, Banja Luci i Mostaru zbog čega se uspjelo sa susretima u Brčkom.
Postavka sa više od 100 dokumentarnih fotografija koje govore o značaju susreta i njihovom dosadašnjem razvojnom putu tokom posljednjih 50 godina bit će otvorena za posjetioce do kraja trajanja ovogodišnjih Internacionalnih susreta, odnosno do 27. oktobra mjeseca ove godine.
Nakon odigrane predstave “Moj sin samo malo sporije hoda”, autora Ivana Martinića, a u režiji Ivana Plazibata brčansku publiku očekuje još sedam predstava: Gospođica u izvedbi Narodnog pozorišta Republike Srpske – Banja Luka; Tri dana ili uspon i pad gospodina B. Bosanskog narodnog pozorišta Zenica; 55 kvadrata – Hrvatsko narodno kazalište Split, Ožalošćena porodica u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh Zagreb, (Pra)faust Beogradskog dramskog pozorišta Beograd, Orestija – Narodno pozorište Sombor, Srbija i Budva Grad teatar, Crna gora.
Piše: Mirsad Zahirović
Foto: Dragan Deanović
